Računar ne mora potpuno da se pokvari da bi postao problem. Dovoljno je da mu treba nekoliko minuta da otvori dokument, da internet pregledač zastaje pri svakoj novoj kartici ili da se ventilator čuje čim pokrenete poziv. Kada se pitate kako ubrzati spor računar, najvažnije je da ne krenete naslepo da brišete programe i menjate podešavanja. Prvo treba utvrditi šta ga zapravo usporava.
U servisu često viđamo isti obrazac: korisnik misli da je računar „za bacanje“, a problem bude pun disk, previše programa koji se pale pri uključivanju ili stari mehanički disk. Nekad je dovoljno nekoliko pametnih koraka. Nekad je nadogradnja najbolji i dugoročno najisplativiji izbor. Razlika je u dobroj dijagnostici, ne u nagađanju.
Kako ubrzati spor računar: krenite od simptoma
Nije svako usporenje isto. Ako računar sporo reaguje odmah nakon paljenja, najčešće ga opterećuju programi koji se automatski pokreću. Ako se usporenje javlja tek kada otvorite više tabova, video-poziv ili veći Excel fajl, moguće je da nema dovoljno radne memorije. Ako se sve dugo učitava, fajlovi se sporo kopiraju, a računar povremeno „zamrzne“, disk je ozbiljan kandidat za proveru.
Obratite pažnju i na to kada je problem počeo. Naglo usporenje nakon instalacije novog programa, ažuriranja ili priključivanja uređaja obično ima konkretan uzrok. Postepeno usporavanje tokom meseci češće ukazuje na popunjen prostor, nakupljene programe, prašinu i hlađenje ili hardver koji više ne odgovara načinu na koji danas koristite računar.
Pre bilo kakvih većih promena sačuvajte važne dokumente, slike i poslovne fajlove na drugi uređaj ili pouzdano mesto za čuvanje. Ubrzavanje računara ne bi smelo da znači rizik za vaše podatke.
Oslobodite prostor na disku, ali ne brišite nasumično
Kada je sistemski disk gotovo pun, računar nema dovoljno prostora za privremene fajlove, ažuriranja i normalan rad programa. To se posebno oseća na laptopovima sa manjim diskovima. Dobra praksa je da na sistemskom disku ostane bar 15 do 20 odsto slobodnog prostora.
Počnite od foldera Preuzimanja, velikih video-fajlova, duplih fotografija i starih instalacionih fajlova. Zatim proverite koje aplikacije zauzimaju najviše prostora i uklonite one koje zaista ne koristite. Nemojte brisati nepoznate sistemske foldere samo zato što zauzimaju mnogo memorije. Takav potez može napraviti više štete nego koristi.
Ako stalno dobijate poruku da nema dovoljno prostora, a na računaru čuvate fotografije, snimke, projekte ili poslovne arhive, problem možda nije održavanje već kapacitet. Dodatni disk tada ima više smisla od stalnog prebacivanja i brisanja fajlova.
Smanjite broj programa koji se pokreću pri paljenju
Računar koji se uključi, ali još nekoliko minuta ne može normalno da radi, često je zatrpan aplikacijama koje se pokreću same. Komunikacioni programi, alati za sinhronizaciju, pomoćni programi štampača i razne aplikacije koje ste jednom instalirali mogu nepotrebno da rade u pozadini.
U podešavanjima sistema proverite listu aplikacija za pokretanje. Isključite automatsko pokretanje onih koje vam nisu potrebne čim uključite računar. Ne morate ih obrisati - samo ih otvorite kada vam zatrebaju. Antivirus i osnovne sistemske stavke ostavite na miru ako niste sigurni čemu služe.
Ovo je jedna od retkih promena koja može dati vidljiv rezultat odmah, naročito na starijim laptopovima. Ipak, neće rešiti problem ako je disk pri kraju radnog veka ili je računar jednostavno preslab za posao koji od njega tražite.
Pregledač je često veći problem nego što izgleda
Deset otvorenih kartica danas nije neobično. Problem nastaje kada svaka kartica ima video, oglasni sadržaj, veliki dokument ili neku dodatnu funkciju. Pregledač tada može potrošiti veliki deo memorije, pa ostatak sistema počinje da usporava.
Zatvorite kartice koje vam ne trebaju i pregledajte dodatke u pregledaču. Ako imate ekstenzije kojih se ne sećate, uklonite ih. Korisno je i da povremeno ažurirate pregledač, jer zastarela verzija može imati lošije performanse ili praviti probleme sa prikazom stranica.
Ako računar radi dobro dok ne otvorite pregledač, nemojte odmah kupovati novi uređaj. Prvo proverite potrošnju memorije i procesora dok su otvorene kartice koje inače koristite. To daje mnogo jasniju sliku od utiska da je „internet spor“.
Proverite temperaturu i prašinu
Laptop koji se jako zagreva može namerno usporiti rad da bi zaštitio komponente. Tada programi kasne, slika može da zastajkuje, a ventilator radi glasno i dugo. Kod desktop računara prašina u kućištu, ventilatorima i hladnjaku takođe smanjuje hlađenje.
Spoljašnje otvore možete pažljivo očistiti, ali rastavljanje laptopa bez odgovarajućeg alata i iskustva nije dobar kućni eksperiment. Kablovi, konektori i kućišta na novijim uređajima lako se oštete. Profesionalno čišćenje i provera hlađenja imaju smisla kada je uređaj vruć, bučan ili se gasi pod opterećenjem.
Važno je znati da čišćenje nije čarobno rešenje za svaki spor računar. Ako je uređaj hladan i tih, a i dalje sporo otvara sistem i fajlove, uzrok je verovatnije disk, memorija ili softversko opterećenje.
Najveće ubrzanje često donosi SSD disk
Ako računar i dalje koristi klasičan mehanički disk, prelazak na SSD je najprimetnija nadogradnja za svakodnevni rad. Sistem se brže pokreće, programi se kraće učitavaju, a računar postaje znatno odzivniji pri otvaranju i čuvanju fajlova.
To ne znači da će SSD rešiti baš sve. Ako je procesor slab ili računar ima premalo memorije, zahtevni programi i dalje neće raditi kao na novoj mašini. Ali za kancelarijski rad, učenje, mejl, pregledač i svakodnevne zadatke, razlika je često velika.
Kod zamene diska važno je pravilno prebaciti sistem i podatke ili uraditi čistu instalaciju kada je to bolje rešenje. Ako stari disk pokazuje znake kvara, ne treba čekati da potpuno otkaže. Prvo se čuvaju podaci, pa se odlučuje o zameni.
Da li vam treba više RAM memorije?
Radna memorija je prostor u kom računar drži aktivne programe. Kada je nema dovoljno, sistem počinje češće da koristi disk kao zamenu, a to se oseća kao zastajkivanje. Tipičan primer je laptop koji uspori kada istovremeno otvorite video-poziv, više kartica, dokument i nekoliko manjih programa.
Više memorije ima smisla ako je vaš računar tehnički moguće nadograditi i ako ga koristite za više zadataka odjednom. Za jednostavne potrebe nije uvek neophodno ulagati mnogo. Nekome će 8 GB biti dovoljno, dok će za ozbiljniji rad sa većim fajlovima, obradom fotografija ili više poslovnih aplikacija istovremeno biti potrebno više.
Pre kupovine treba proveriti koji tip memorije uređaj podržava, koliko slobodnih slotova ima i da li je deo memorije zalemljen. Zato nije dovoljno naručiti prvi modul koji se pojavi u ponudi.
Kada resetovanje i reinstalacija imaju smisla
Ako je hardver u dobrom stanju, ima dovoljno slobodnog prostora, a računar je i dalje opterećen neobjašnjivim programima i greškama, sveža instalacija sistema može vratiti red. To je naročito korisno kod uređaja koji se godinama koriste bez održavanja i na kojima se nakupilo mnogo nepotrebnih aplikacija.
Ipak, reinstalacija nije prva stvar koju treba uraditi. Pre nje treba napraviti kopiju podataka, proveriti da li imate pristup važnim nalozima i utvrditi da li postoji hardverski problem. Reinstalacija na disku koji je pri kraju radnog veka može kratkoročno delovati kao rešenje, a onda problem brzo ponovo nastane.
Kada je vreme za servis
Odnesite računar na proveru ako se iznenada gasi, često zamrzava, javlja greške pri pokretanju, čuje se neuobičajeno iz diska ili se podaci sporo otvaraju i nestaju. Isto važi kada ste već oslobodili prostor, smanjili programe pri pokretanju i ažurirali osnovne aplikacije, a uređaj je i dalje spor.
Dobra dijagnostika treba da vam kaže šta je uzrok, koje su realne opcije i koliko svaka košta. Nema potrebe da pristajete na zamenu delova bez jasnog objašnjenja. U Reparu pristup je jednostavan: prvo se utvrdi problem, zatim se objasni šta se isplati popraviti ili nadograditi, bez skrivenih usluga i bez suvišne birokratije.
Ponekad je dovoljno malo održavanja, ponekad SSD i memorija daju računaru još nekoliko korisnih godina, a ponekad je poštenije reći da ulaganje nema smisla. Najbolja odluka nije uvek najskuplja - to je ona posle koje računar opet pouzdano prati vaš posao, učenje i svakodnevne obaveze.